U TOKU JE E- NASTAVA FIZIKE

петак, 10. јануар 2014.

VASIONA

Vasiona je ono što postoji oko nas: nebeski prostor, zvezde, planete. To je ceo svet. Granice vasione su nama nepoznate, ona je za nas beskrajna.
Smatra se vasiona nije ničim ograničena i da se galaksije, zvezde i planetarni sistemi koji je sačinjavaju kreću u svim pravcima i stalno zauzimaju drugi prostor.
Ni pomoću najsavremenijih teleskopa vasiona se ne može do kraja videti. Pa ipak, kroz teleskope mi smo sa Zemlje videli svetlost zvezde koja je prešla put od dve milijarde svetlosnih godina dok je stigla dovde. Znači mi ne znamo da li te zvezde stvarno postoje u ovom trenutku, iako smo sigurni da su postojale pre dve miliarde svetlosnih godina.

SVEMIR I GALAKSIJA

Svemir obuhvata sve što postoji - ne samo našu planetu Zemlju i sve što se nalazi na njoj, već i sve druge planete, zvezde i galaksije, kao i prostor između njih. Sunce, centar našeg Sunčevog sistema, samo je jedna od 100 milijardi zvezda u našoj galaksiji (ili skupini zvezda) koju nazivamo Mlečni put. Astronomi procenjuju da postoji još oko 100 milijardi drugih galaksija u svemiru. Većina naučnika veruje da je svemir nastao pre oko 15 milijardi godina u eksploziji ogromnih razmera koja se naziva Veliki prasak (Big Beng). Oni takođe veruju da se svemir neprestano širi.
Svemir i njegovi elementi - razne galaksije, među njima naša galaksija Mlečni put, unutar Mlečnog puta Sunčev sistem i unutar njega naša planeta Zemlja
Galaksije su velike skupine zvezda koje se međusobno "drže" na okupu zahvaljujući gravitacionoj sili centra galaksije.Galaksije nastaju iz ogromnih, rotirajućih oblaka gasova koji su nastali nakon nastanka svemira. Astronomi procenjuju da postoji oko 100 milijardi galaksija u svemiru, od kojih svaka obuhvata oko 100 milijardi zvezda. Galaksije su veoma prostrane - potrebne su hiljade svetlosnih godina da svetlost prevali put od zvezde na jednom kraju galaksije do zvezde na drugom kraju galaksije.

GALAKSIJA

Sunce i naša Zemlja pripadaju grupi zvezda i planeta koja se naziva galaksija. Daleko u nebeskom prostranstvu postoje i druge grupe zvezda i planeta. Neke od tih ogromnih udaljenih galaksija mi ne vidimo.
Vasiona je puna galaksija, od kojih su neke udaljene od našeg Sunčevog sistema i više od milijardu svetlosnih godina. One su većinom ogromne ako se uporede sa „malom“ galaksijom gde se mi nalazimo. Naša galaksija se zove Mlečni Put (ili Kumova Slama), sastoji se od najmanje sto milijardi zvezda i planeta. Prečnik naše galaksije iznosi 100.000 svetlosnih godina, a Sunce je više od 30.000 svetlosnih godina udaljeno od središta galaksije. Teško je i zamisliti takve razdaljine.

Postojanje planeta

Pet planeta - Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn, krajem aprila 2002. godine pojaviće se na istom delu neba - ovakav prizor videćemo ponovo tek za oko sto godina. Iako je ovakvo "postrojavanje" planeta Sunčevog sistema veoma retko, ono će biti vidljivo golim okom oko 20. aprila, a planete će se najviše približiti jedne drugima oko 04. maja.
"Ovo je prilika da golim okom istovremeno vidite svih 5 planeta u istom području neba, a to se ne događa tako često. Na sličan ponovni susret planeta treba čekati bar 50 do 100 godina", poručuju iz opservatorija širom sveta. Iz velikog dela nastanjenih predela Zemlje "nebeska parada" biće vidljiva ako dopuste vremenske prilike, s tim da će na krajnjem jugu i severu Zemlje za posmatranje biti neophodan manji dogled ili teleskop, a Merkur će biti vrlo teško zapaziti.
Srodno postrojavanje ovih pet planeta i Meseca zbilo se 05.05.2000., kada su neki predviđali teške kataklizme na Zemlji, no ništa strašno se nije dogodilo. Tada se ova višeplanetarna konjunkcija dogodila na suprotnoj strani Sunca, tako da je svetlost naše zvezde onemogućila posmatranje ovog astronomskog događaja sa Zemlje. Ovog puta, međutim, većina Zemljana će imati dobar pogled na nebeske prilike. Merkur, Venera, Mars, i Saturn biće grupisani u rasponu od 10 stepeni, a Jupiter će se nalaziti nešto iznad njih na nebu, ali ipak prilično blizu. Planete će se "rastati" oko 12. maja, tako što će najpre Merkur bivati sve manje vidljiv.

VELIKI PRASAK

Većina naučnika veruje da je svemir nastao pre oko 15 milijardi godina u eksploziji nezamislivih razmera nazvanoj "veliki prasak" (big bang). Niko ne može sa sigurnošću da tvrdi šta se tada dogodilo, ali se smatra da je svemir nastao iz tada novonastalog, zbijenog oblaka gasa nemerljivo visoke temperature. Novoformirani svemir počeo je da se širi ogromnom brzinom i tada su stvorene i prve, sitne čestice materije. Tokom miliona godina ova materija se nakupljala i uvećavala formirajući postepeno prve galaksije.
Mogući izgled "velikog praska"
Naučnici su tek nedavno dobili i dokaz ove teorije. Naime, astronomi su još odavno otkrili slabe radio-signale koje oni zovu "zračenje iz prošlosti" i koje smatraju oblicima energije koji su ostali nakon "velikog praska", a što je i ukazalo na moguću tačnost ove teorije. Međutim, tek 1992. godine, satelit namenjen izučavanju ovih oblika energije u svemiru, otkrio je sićušne prekide u normalno kontinuelnom signalu ovog zračenja, što je naučnicima konačno dalo i prave dokaze da je ova teorija o nastanku svemira zaista tačna.

POKRENI SE, AKO ŽELIŠ DA KRENEŠ!

PODJELA ZADATAKA
Grupe su ranije formirane.
Unapred je pripremljen potreban materijal.
Vođa grupe čita uputstvo i zadatke svim članovima grupe.
UPUTSTVO ZA RAD
Pročitajte pažljivo svaki zadatak.
Dogovorite se na koji način ćete da uradite zadatke.
Pažljivo radite da ne bi došlo do neprijatnih situacija.
Na većem papiru nacrtajte ono što ste radili.
Napišite zaključke do kojih ste došli radeći svoje zadatke.
SREĆNO!
PRVA GRUPA
POTREBAN MATERIJAL
  • karton u obliku pravougaonika
  • automobil
  • parče materijala
ZADATAK
  1. Napravi strmu ravan i utvrdi kako se automobil krece po ravnoj podlozi, a kako na strmoj ravni.
  2. Nacrtaj putanju kretanja automobila (tačka – početni položaj; linija – putanja kojom se kreće telo; strelica – smer kretanja).
  3. Automobil pusti sa vrha kartona (strme ravni) i izmeri put koji je on prešao. Zatim preko kartona stavi platno, pusti automobil i izmeri put koji je prešao. Uporedi i objasni.
DRUGA GRUPA
POTREBAN MATERIJAL
  • lopta (manja i veća)
ZADATAK
  1. Baci loptu uvis, a zatim je uhvati rukama. Pusti loptu da padne pa pod, a zatim je uhvati rukama.
  2. Prikaži na koji način se lopta kreće (tačka – početni položaj; linija – putanja kojom se kreće telo; strelica – smer kretanja).
  3. Nacrtaj kredom liniju (početni položaj lopte). Stavi obe lopte na liniju i zakotrljaj ih. Koja lopta prelazi duži put ako na njih delujemo istom silom.
TREĆA GRUPA
POTREBAN MATERIJAL
  • loptica (lastiž na jednom kreju)
  • loptica-skočica
ZADATAK
  1. Drži u ruci jedan kraj lastiža i pomeraj lopticu. Pusti lopticu-skočicu na pod.
  2. Prikaži na koji način se loptice kreću (tačka – početni položaj; linija – putanja kojom se kreće telo; strelica – smer kretanja)
  3. Utvrdi da li će loptica-skočica više skakati ako je pustiš na zemlju sa 1m visine ili sa veće visine.
ČETVRTA GRUPA
POTREBAN MATERIJAL
  • dugmad iste veličine
  • konac
ZADATAK
  1. Provuci kroz rupicu dugmeta konac i veži ga. Drugi kraj konca veži na ofinger. Pokreni dugmad rukom.
  2. Prikaži na koji način se dugme kreće (tačka – početni položaj; linija – putanja kojom se kreće telo; strelica – smer kretanja)
  3. Napravi 3 klatna od dugmadi iste veličine i konca različite dužine. Pokreni klatna istom jačinom i objasni koje će se kretati najbrže a koje najsporije.
PETA GRUPA
POTREBAN MATERIJAL
  • sat
  • mlin za biber
  • dugmad različite veličine
ZADATAK
  1. Okreći kazaljke na satu. Okreći dršku na mlinu za biber, kao da melješ biber.
  2. Prikaži na koji način se kreću kazaljke i drška na mlinu za biber (tačka – početni položaj; linija – putanja kojom se kreće telo; strelica – smer kretanja).
  3. Od dugmadi različite veličine napravi tri klatna tako da im je dužina konca iste dužine. Utvrdi koje od njih će se kretati najsporije, a koje najbrže.

BRZO, BRŽE NAJBRŽE

Priču o kretanju počeli smo od prvog razreda. Bilo je zabavno praviti i ukrašavati aviončiće koje smo kasnije bacali po školskom dvorištu i procenjivali koji je najbrži. Nije bila loša ni igra malim klatnima koja se pomeraju levo-desno. Osim ringišpila koji smo napravili, i bakin mlin  za biber je, takođe, postao odlična igračka u priči o kružnom kretanju. Koliko je bilo zabavno voziti automobilčiće na baterije po učionici, ne treba uopšte naglašavati!
Tema “saobraćaj” nam je, nekako sama po sebi, nametnula ideju o tome da prethodna znanja povežemo i dopunimo…
I… šta smo utvrdili?
Kao graditelji saobraćajnica smo odlični.
Predviđeni su putevi, mostovi, železnička pruga, garaže, aerodrom pored autoputa, mala jezera i ringišpil gde se možete odmoriti i odvesti decu da se malo zabave. :)
Postoji: pravolinijsko/krivolinijsko, kružno/polukružno kretanje.
Jedan je pravac – dva su smera.
Da bi se telo pokrenulo, potrebna je sila.
Brže se kreću vozila nizbrdo, nego uzbrdo.
Brže se kreću vozila po asfaltiranom putu (desno). Neasfaltirani put je predviđen ako putujete u selo. :)
Poštujte saobraćajne propise, jer milicija može brzo da izadje iz garaže i stigne vas, a onda sledi kazna!
Ako duva vetar u suprotnom smeru od vašeg kretanja, smanjiće vam brzinu.
Uživajte u svom putovanju!
Da se ne zaboravi ono što je važno…

ĆILIBAR

Kada deci hoćemo da pričamo o elektricitetu, pominjemo i Talesa iz Mileta. Kada pomenemo Talesa iz Mileta, pričamo o ćilibaru, a onda kažemo i da je Tales iz Mileta živeo u Staroj Grčkoj, a taj ćilibar, to je na grčkom elektron… I onda dođe do zbrke. Da li se čovek zove Ćilibar, ili Elektron ili Tales ili kako već? Zato je možda najbolje da krenemo redom. Najstariji u toj priči je ćilibar.
Ćilibar ili jantar je okamenjena smola koja je nastala od izumrlog četinarskog drveta (Pinus succinifera). Stručnjaci razlikuju oko 350 vrsta ćilibara. U svim drevnim kulturama cenjen je zbog svojih osobina i lepog izgleda.
To je tvrd i lomljiv materijal i obično ima sjajnu površinu. Boja ćilibara varira od bele, preko svetlo-žute, crveno-braon do skoro crne. Može biti providan, ali i potpuno neprovidan. Topi se na visokoj temperaturi (oko375C). Ima ga u različitim delovima sveta: Estoniji, Litvaniji, Poljskoj i Nemačkoj, a najvijše u Rusiji gde se nalazi preko 90% svetskih rezervi ćilibara. Komadi ćilibara nalaze se od mrvica veličine 1-2mm, do “šipki” dužine oko metar. Malo je velikih komada poznato, a jedan od najvećih i najtežih je pronađen poslednjih godina i težak je 150 kg. U pronađenim komadima ćilibara mogu se ponekad videti i okamenjeni ostaci drevnih insekata.
U svetu se najviše ceni Baltički ćilibar, koji je skoro sav od smole četinara. Star je oko 35 miliona godina, mada postoje primerci koji su stari i duplo više.
Ćilibar se smatra dragim kamenom i danas se od njega izrađuje nakit, a pošto su njegova nalazišta sve ređa, i cena mu stalno raste.

TALES IZ MILETA

Tales je živeo oko 600 god. p.n.e. Rođen je u Miletu, gradu na obali Male Azije koje su naseljavali Jonjani (grčko pleme) i koje je, dugo posle Talesa bilo sedište ondašnje nauke, pre svega matematike.
Bavio se trgovinom, politikom, filozofijom, matematikom, astronomijom, tehnikom…
Još kao mlad pokazivao je veliko znanje. U njegovoj kući su se sastajali poznati trgovci, ali i ljudi koji su se interesovali za nauku. Vremenom se zainteresovao za egipatsku nauku i krenuo u Egipat. Od egipatskih sveštenika učio je geometriju, a od vavilonskih astronomiju. Vratio se u domovinu mnogo godina kasnije i organizovao svoju školu.
Smatra se “prvim grčkim naučnikom”, i s pravom zauzima mesto među sedmoricom mudraca. “Sedmorica mudraca” ili “sedam filozofa” kako su ih zvali u to vreme, bili su ljudi koje su i buduće generacije duboko cenile zbog njihove izuzetne mudrosti (u to vreme i dugo posle toga, nije postojala nikakva jasna granica između nauke i filozofije).
Jedno od prvih Talesovih otkrića iz fizike je to što je uspeo da predvidi pomračenje Sunca. Ušao je i u istoriju matematike teoremom koja i danas nosi njegovo ime.
Tales iz Mileta prvi je izveo niz eksperimenata u kojima je dolazio do pojave elektriciteta. On je primetio neka neobična svojstva ćilibara koji, ako se protrlja krznom, može da privlači lake predmete (perje, dlake, papiriće) i da proizvodi sitne iskrice. Iz tog perioda potiče i pojam elektron (ćilibar, jantar na grčkom znači elektron).
Tales iz Mileta tek počinje “bajku o elektricitetu” koja će biti nastavljana vekovima kasnije.

MUNJA

Oblaci su sastavljeni od vodenih kapljica i ledenih kristala. U samom oblaku, mali kristali se trljalju jedni o druge. Vodene kapljice u oblaku se sudaraju sa kapljicama vodene pare koje stižu sa zemlje. I kapljice kiše koje padaju, sudaraju se sa mnogo sitnijim česticama vodene pare.
Sva ta sudaranja i dodirivanja kapljica iz oblaka i vodene pare dovode do električnog punjenja oblaka. Donji deo oblaka naelektriše se negativno, a gornji pozitivno.
Za to vreme Zemlja se pozitivno naelektriše.
Svetlost koju vidimo kao munju (grom) je električno pražnjenje između oblaka i zemlje. Da bi ona nastala, potrebno je da električna staza stigne do tla i pronađe mesto za “uzemljenje”. Kad se to dogoti, sevne munja.
Obično dolazi do negativnog električnog pražnjenja između oblaka i zemlje. U tom slučaju, donji deo oblaka naelektrisan je negativno (-), a zemlja pozitivno (+).
Električno pražnjenje u samom oblaku i između oblaka je najčešći vid električnog pražnjenja. Ovo pražnjenje iz oblaka ne dopire do zemlje, već samo vidimo munju, koja izgleda kao “traka” koja na trenutak poveže dva oblaka.
Mnogo ređe dolazi do pozitivnog električnog pražnjenja, kada je donji deo oblaka naelektrisan pozitivno (+), a zemlja negativno (-).

Istorijski sukob između Nikole Tesle i Tomasa Edisona, ostao je zabeležen kao čuveni „Rat struja“…


Tomas Edison i Nikola Tesla bili su, bez sumnje, veliki  izumitelji, svaki od njih maestralan u svom polju. Jedina sporna stvar u vezi sa ovom tvrdnjom je zapravo nedoumica oko toga ko je, od dvojice velikih ljudi, bio bolji u svom poslu i ko je dublje izmenio način na koji čovečanstvo živi. Ovakva dilema bi se, svakako, mogla izbeći ukoliko bi se Edison posmatrao iz perspektive biznismena, a Tesla gledao očima nauke. Međutim, ono što je izazvalo sukob dva velikana bila je upravo Edisonova velika potreba da ostane kredibilan izumitelj i stavi se u kategoriju naučnih genija, poput Tesle, bez ikakve indicije da će se zadovoljiti slavom i uspehom u poslovnom svetu.
Ipak, koji je razlog istorijskoj netrpeljivosti između dva velika čoveka i isto tako pasionirane podele među njihovim obožavaocima?

Rat struja

Kada je Tesla 1884. godine doputovao u Ameriku, spreman da pokaže svetu svoje ideje i pronađe finansijere za svoje projekte, postao je upravo Edisonov pomoćnik. Nakon što se pokazao kao izuzetan stručnjak i nakon što je uspešno rešio mnoge probleme u kojima se firma nalazila, Tesla je od Edisona dobio veoma primamljivu ponudu. Naime, Edison mu je ponudio 50.000 dolara, što je ekvivalent današnjem milionu, za kompletnu rekonstrukciju i redizajn generatora za jednosmernu struju.
ntOvako velikodušna ponuda jeste izazvala određenu skepsu, imajući u vidu da je Edisonova kompanija bila poznata po škrtosti, ali Tesla je ipak počeo da obavlja posao najbolje što je mogao. Godinu dana kasnije, nakon uspešno obavljenog posla koji je kompaniji doneo prosperitet, Tesla je zatražio obećani novac. Edison mu je na to odgovorio: “Tesla, Vi ne razumete američki smisao za humor.” Kao alternativu, ponudio mu je povećenje nedeljne plate za 10 dolara. Tesla je momentalno dao otkaz.
Nekoliko godina kasnije, Tesla je predložio sopstveni koncept, naizmeničnu struju, kao neuporedivo praktičniju, čistiju, bezbedniju i isplativiju opciju nacije u rešavanju problema elektrike. Umeo je svoj stav da argumentuje i demonstrira na način koji mu je doneo sopstvenog finansijera, čuvenog Džordža Vestinghausa, sa čijom je pomoći i podrškom dobio priliku da testira naizmeničnu struju na impresivnim Nijagarinim vodopadima. Dokazano je da je Teslina struja superiorna u odnosu na Edisonov izum, što je Edisona primoralo da se okrene brutalnim i neetičkim sredstvima ne bi li omalovažio i osujetio senzacionalni uspeh novootkrivene struje.
Otpočeo je “Rat struja”. Ovo je uključilo čak i javna pogubljenja životinja od strane Edisona, gde je pokušavao da uveri narod da je naizmenična struja opasna po život i izuzetno nebezbedna. Najpoznatiji primer Edisonove kampanje bilo je pogubljenje jednog cirkuskog slona Teslinom strujom radi ilustracije njenih, navodno, nekontrolisanih osobina. Edison je uspeo da izlobira i isprovocira konstruisanje prve električne stolice, ne bi li ponovo pokušao da dokaže koliko je naizmenična struja opasna po život, pa je po prvi put u Americi smrtna kazna izvršena upravo na ovaj način.

Dve ambicije

Tomas Edison je, osim kovanice o “1% talenta i 99% rada”, tvorac mnogih stvari koje svakodnevno koristimo ni ne razmišljajući o njihovom nastanku. Neke od njih su izdržljiva i trajna sijalica, mehanički fonograf – preteča gramofona, filmska kamera, baterija, kao i motori na jednosmernu struju. Edison je bio vrhunski biznismen, čovek koji je imao talenat da prepozna i iskoristi apsolutno svaku poslovnu priliku koja bi se ukazala, ponosni vlasnik “šestog čula” u poslovnom svetu, osoba velike harizme, patološke ambicije i epske upornosti. Njegova plodna karijera za njim je ostavila 1.093 američka patenta koja glase na njegovo ime, veliko bogatstvo i istorijsko ime. Između ostalog, Edison je bio poznat i po svojoj okrutnosti u nameri da se izbori i sačuva  reputaciju za sebe i svoje izume.
S druge strane, Nikola Tesla je bio ono što bi današnji stereotipi opisali kao “ludog naučnika”. Teslini izumi bili su onoliko ingeniozni koliko je velika bila Edisonova ambicija, a ono što je njegovu zaostavštinu konačno osudilo na komercijalni neuspeh, bila je činjenica da je Teslino vizionarstvo otišlo suviše daleko ispred vremena u kom je živeo, tehnologije kojom je raspolagao i evolucijom svesti društva koje ga je okruživalo. Teslina najveća tekovina svakako je naizmenična struja, koju je usavršio i komercijalizovao. Pored motora na naizmeničnu struju, otac je i mnogih drugih izuma, poput indukcionog motora, bežičnog prenosa električne energije, radia, gromobrana, obrtnog magnetnog polja. Mada je i sam bio veoma poznat i cenjen naučnik, njegova popularnost  temeljila se na spektakularnim nastupima u kojima je, kroz eksperimente koje je izvodio, pokušavao da demonstrira inventivnost i impresivnost svojih otkrića. Novac koji je zarađivao, davao je i trošio na izvanredno skupu opremu za svoja dalja istraživanja, pa je, u 87-oj godini života, umro u velikom siromaštvu i velikim dugovima, usamljen, u njujorškom hotelu “Njujorker”.
Tomas Edison je, tokom svoje karijere, imao praksu otkupljivanja tuđih patenata i objavljivanja istih pod sopstvenim imenom. I ako je i danas najpoznatiji po otkriću sijalice, to, zapravo, nije potpuno tačno i mogu mu se odati zasluge jedino za patentiranje sijalice koja je dovoljno izdržljiva za dužu upotrebu, ali nikako za originalni koncept. Sijalicu je izumeo Džozef Svon, koji ju je ugrađivao u engleske domove godinama pre nego što ju je Edison proglasio svojim izumom. Kada je Svon konačno tužio Edisona i dobio spor, Edison je bio prinuđen da Svona proglasi partnerom i novcem izgladi čitavu aferu. Ovaj istorijski primer vremenom je postao simbol nepoverljivosti ka Edisonovoj izumiteljskoj kredibilnosti i samo je ustoličio opšti stav o tome da je, među Edisonovim izumima, ogroman broj kupljenih ili ukradenih patenata.
Ipak, bez obzira na uticaj koji je Edison imao i ostrašćenu kampanju koju je vodio, vreme je donelo pobedu  Tesli u čuvenom, istorijskom “Ratu Struja” koji je vodio sa svojim takmacom. Naizmenična struja je postala standard u Americi, što je primoralo Edisonu kompaniju, Dženeral Elektrik, da počne masivno da ulaže upravo u ovu inovaciju. Edison je napokon ostao ućutkan pred upravnim odborom kompanije koji nije ostao slep pred jasnom budućnošću naizmenične struje.  Vremenom je ova uticajna kompanija sustigla Teslinog finansijera, Vestinghausa, i udobno se smestila na vodećem mestu u ovoj oblasti, ostavši tu do danas.

TELESKOP

Biogradsko jezero

Kada je Italijan Galileo Galilej bio dečak, njegovi roditelji nisu znali da li će, kada odraste, postati muzičar umetnik ili naučnik, jer je za sve bio obdaren. Bio je veoma ljubopitljiv.
Uvek je želeo da zna odgovore na pitanja kako i zašto. Kasnije je postao jedan od velikih Svetskih naučnika.
Galilej je bio profesor matematike na Univerzitetu u Padovi, 1609, kada je čuo o izvanrednom pronalasku u Holandiji. To je bila cev sa dva sočiva, a kada bi se kroz nju gledalo predmeti su se činili bliži i veći. Galilej nije video ni jedan od tih instrumenata, ali je odmah o tome razmišljao i napravio je jedan za sebe. Posmatrani predmeti izgledali su tri puta bliže.
Ovaj pronalazak nazvan je TELESKOP, po Grčkim recima koje u prevodu znače daleko i gledati. Galilej je uložio mnogo vremena da konstruiše jači teleskop. Naučio je kako se brusi i glača staklo da bi se dobilo sočivo. Radio je naporno sve dok nije napravio teleskop koji je uveličavao osam, a kasnije i 33 puta.
Vlada je Galileja bogato nagradila za rad, a njegov snažan TELESKOP prodavao se širom Evrope. On ga je koristio za proučavanje nebeskog svoda. Tako je otkrio planine na Mesecu, mrlje na Suncu, Jupiterove satelite i utvrdio da se Mlečni Put sastoji od miliona zvezda.

ELEKTRICITET

Biogradsko jezero

Od davnina čovek je bio svestan postojanja elektriciteta. Tek pre 150 godina otkriveno je kako se elektricitet može koristiti. Prvo značajno otkriće vezano je za Italijanskog naučnika Aleksandra Voktu. On je 1800-te godine napravio baterije koje su proizvodile elektricitet. Međutim najznačajniji pronalasci pripadaju Engleskom naučniku Majklu Faradeju.
20 godina Faradej je proučavao radove svijih prethodnika i vršio eksperimente iz oblasti elektriciteta te je 1831. godine aparatom, sastavljenom od magneta, bakarnog diska i žice proizveo ili indukovao električnu stuju. To je značilo da se po želji mogla proizvoditi ova tajanstvena sila.

четвртак, 9. јануар 2014.

Притисак

Два тела идентичних димензија, различитих маса (дрвени и гвоздени квадар) на песку. Шта се дешава?
1
Два тела истих маса, постављени тако да имају различите додирне површине са подлогом. Шта се дешава?
2
У оба случаја различити су притисци на подлогу.
Закључци:
Што се сила распореди на већу површину то мање притиска подлогу.
220px-Opyt_s_gvozdyami_i_doskoy_v_peske220px-Opyt_s_gvozdyami_i_doskoy_v_peske_2
Ако је површина мања за исти учинак потребна је мања сила.
Уводимо нову физичку величину притисак, p.
Притисак је бројно једнак интезитету силе која делује нормално на јединицу површине коју притиска.
pritisak
p=F/S
 јединица је паскал
[Pa]=[N/m2]
Притисак чврстих тела
Свако тело врши притисак на подлогу услед своје тежине.
F=Q=mG
tezina
Притисак се кроз чврста тела преноси директно у правцу и смеру силе која делује.
Пример:
Површина плоче стола је 1m2, а површина све четири ноге стола је 100cm2. Сто има укупну тежину од 100N. Колики притисак врши сто ако се постави на: а) плочу, б) ноге?
Притисак течности и гасова
Паскалов оглед
на основу кога је дефинисао Паскалов закон:
Спољашњи притисак који делује на течности и гасове, преноси се подједнако у свим правцима.
tecnostpaskgaspaskal
Суд са два клипа
Притисак испод мањег клипа је p1=F1/S1, а испод већег је p2=F2/S2. На основу Паскаловог закона у стању равнотеже је p1=p2, тако да је
F1/S1=F2/S2, односно F1/F2=S1/S2 .
hidraulicnamasina
Интезитети сила на клиповима односе се као величине површина попречних пресека клипова.hidraulic
Примена: хидрауличне машине – преса, кочница, дизалица
presa
Хидростатички притисак
Три стаклене цеви затворене гуменом опном исто испупченом уколико су отвори на истом нивоу. Опна се деформише под дејством притиска који врши тежина течности у цеви.
Picture2
Хидростатички притисак
  • настаје због тежине течностиvoda
  • у течностима на истој дубини једнак је у свим правцимаprit1
  • расте са порастом дубинеsl2
Торичелијев оглед
Хидростатички притисак зависи од густине и висине стуба течности
p=ρ·g·h
Хидростатички парадокс
Хидростатички притисак не зависи од облика суда нити од масе течности у суду.
5
Спојени судови
spojeni sudovi
Закон спојених судова:
У спојеним судовима нивои исте течности налазе се у истој хоризонталној равни.
Примена
водовод
??????????????????????????????
 Picture4
либела
water-levelфонтана
Picture2
чајник
Picture3
преводница
Picture5
Атмосферски притисак
Аеростатички притисак се јавља у гасовима услед њихове тежине.
У затвореним судовима је незнатан.
Аеростатички притисак који се јавља као последица велике тежине 200km дебеле атмосфере назива се атмосферски притисак.atm pritisak
Услед деловања Земљине теже горњи слојеви ваздуха сабијају доње тако да је најгушћи најнижи слој ваздуха.
  • Влажан ваздух – притисак опада (водена пара лакша од ваздуха) и наговештава лети хладније, а зими топлије времеvreme
  • Сув ваздух – притисак расте и наговештава лети топло, а зими хладно време.
 Торичелијев оглед
Стаклена цев дужине 1m, са затвореним крајем напуњена је живом и загњурена у шири суд са живом. Истекло је мало живе и стуб је био висине 76cm (на нивоу мора). Изнад 76cm живе је скоро безваздушан простор – вакуум.
toriceli
Тада је pа=ρ·g·h=101 396Pa
Када би се оглед изводио на већој надморској висини pа би био нижи.
Нормалан атмосферски притисак је средњи годишњи притисак на нивоу мора.
За нормалан атмосферски притисак користи се јединица бар:
1bar=100000Pa
Нормалан атмосферски притисак код нас износи око 1,014bar или 1014mbar.
Барометри и манометри
Барометар
је инструмент за мерење атмосферског притиска
  • живин барометар: савијена цев са резервоаром поред које je скала
barometar1
  • метални барометар – анероид: угиба се еластична метална мембрана на коју је закачена  казаљка
aner
Манометар
је инструмент за мерење притисака мањих или већих од атмосферског
  • метални манометар – шупља кружна цев са једним затвореним крајемmanommetalni manometar
  • манометар са течношћу – цев у облику слова U где је један крај затворен или отворен крај, а други крај цеви је везан за суд са гасом чији притисак меримоmanometri