U TOKU JE E- NASTAVA FIZIKE

четвртак, 9. јануар 2014.

Sila

Uzrok promene načina kretanja tela je uzajamno delovanje sa drugim telima. Delovanje tela uvek je uzajamno i istovremeno.

Na primer, u jednom teniskom meču, ako loptica pogodi u mrežu, mreža će se zatresti, ali će se i loptica odbiti i promeniće brzinu, pravac i smer kretanja.
Uzajamno delovanje tela ne mora uvek da izazove promenu načina kretanja, već može da izazove deformaciju. Deformacija predstavlja promenu oblika i veličine tela.

Osnovne deformacije:
– istezanje
– sabijanje
– savijanje

Deformacije:
– plastična – posle završetka delovanja sile ostaje u tom položaju;
– elastična – posle završetka delovanja sile telo se vraća u prvobitni položaj (oblik).

Trenje – uzajamno delovanje tela i podloge po kojoj se telo kreće:
– trenje klizanja;
– trenje kotrljanja.

Otpor sredine – deluje tako da usporava kretanje.

Iako je otpor u vazduhu relativno mali, ne možemo uvek da ga zanemarimo, naročito kod kretanja velikim brzinama, kao npr. u trkama „formule 1“.

Jedinica za silu dobila je ime po poznatom engleskom naučniku Isaku Njutnu.

Manja jedinica od Njutna je milinjutn (mN) i mikronjutn (μN), a veće su kolonjutn (kN) i  meganjutn (MN)

1 N = 1 000 mN                                      1mN = 0,001 N
1 N = 1 000 000 μN                               1 μN = 0,000 001 N
1 N = 0,001 kM                                      1 kN = 1 000 N
1 N = 0,000 001 MN                              1 MN = 1 000 000 N

Kad pretvaramo:
Veću jedinicu u manju onda  – množimo dati broj nekim brojem
Manju jedinicu u veću onda  – delimo dati broj nekim brojem

Sila je vektorsak veličina, što znači da ima svoj pravac, intezitet i smer.

Električna sila
Pojedini predmeti kao što su ćilibar, staklo, plastika ili ebonit (vrsta smole) kada se protrljaju vunenom tkaninom ili krznom, imaju osobinu da mogu da privlače lake predmete (komadiće papira, kosu, perje…). Ovo je posledica naelektrisanosti tela.
Utvrđeno je da se trenje vunenom tkaninom ili krznom dobijaju dve vrste naelektrisanja: pozitivno, kojim se naelektriše staklena šipka i negativno, kojim se naelektriše ebonitna šipka.
Kada se naelektrisane šipke, koje smo pomenuli, približe jedna drugoj, doći će do uzajamnog delovanja. Ako je jedna šipka od stakla, a druga od ebonita, doći će do uzajamnog privlačenja, ali ako su obe šipke ili od stakla ili od ebonita, doći će do uzajamnog odbijanja.
Odavde se može zaključiti da između naelektrisanih tela deluje sila, koja može da bude i privlačna i odbojna, za razliku od gravitacione sile, koja može da bude samo privlačna.
Naelektrisana tela ne moraju da budu u direktnom fizičkom dodiru sa drugim telima, da bi ih privlačila. Električna sila je mera uzajamnog delovanja između naelektrisanih tela.
Magnetna sila
Magnet je telo koje ima osobinu da privlači komadiće gvožđa. Gvozdena ruda magnetit predstavlja prirodni magnet. Osim prirodnih, postoje i veštački magneti koji se izrađuju u različitim oblicima, a najčešće u obliku štapa, igle i potkovice.
Kada magnet približimo nekom gvozdenom predmetu, primetićemo da se i gvozdeni predmet i magnet pomeraju jedno prema drugom, odnosno da se uzajamno privlače.
Kada dva magneta približimo jedan drugom, doći će do uzajamnog delovanja. Slično kao i kod električne sile, raznoimeni polovi magneta se međusobno privlače, a istoimeni polovi magneta se međusobno odbijaju. Možemo da zaključimo da između polova magneta deluje sila koja se zove magnetna sila, koja može da bude i privlačna i odbojna, kao i električna sila.
Magnetna sila je mera uzajamnog delovanja između magneta.

Gravitaciona sila

Zemlja privlači sva tela na njoj ili u njenoj okolini i tu silu nazivamo sila Zemljine teže. Sila Zemljine teže je sila kojom Zemlja privlači tela. Uticaj sile Zemljine teže prostire se čak na 80 000 km udaljenosti od njene površine.
Pod dejstvom sile Zemljine teže, koja nas privlači ka svom centru, mi pritiskamo podlogu na kojoj stojimo i koja ne dozvoljava da propadnemo. Na isti način, pod dejstvom sile Zemljine teže, telo zateže kanap ili žicu o koju je obešeno. Međutim, kada se razmatra sila kojom se pritiska podloga, ili kojom telo zateže kanap o koji je obešeno, više se ne govori o sili Zemljine teže, već o težini.
Težina tela je sila kojom telo pritiska podlogu na kojoj se nalazi ili zateže kanap ili žioprugu  o koju je obešeno.

Do sada je rečeno da tela mogu uzajamno da deluju ili u neposrednom fizičkom dodiru ili posredstvom fizičkog polja i da je sila mera uzajamnog delovanja tela.

Dinamometar
Jedan od najjednostavnijih uređaja za merenje sile je dinamometar. Dinamometar se sastoji od elastične opruge koja je smeštena u kućištu i skale sa koje može da se očita jačina sile.

Kada se na elastičnu oprugu dinamometra obesi teg, ona će se izdužiti, a na skali će moći da se očita težina tega. Ako se doda još jedan teg iste mase kao i prethodni, opruga će se dodatno izdužiti, ukupno izduženje biće dva puta veće nego kada je bio samo jedan teg, a i očitana težina biće dva puta veća. Daljim dodavanjem tegova jednakih masa izduženje opruge će biti sve veće i to onoliko puta koliko puta se povećao broj tegova, odnosno težina (sila).

Нема коментара:

Постави коментар