U TOKU JE E- NASTAVA FIZIKE

четвртак, 9. октобар 2014.

Galileo Galilej

galilej


Galileo Galilej (1564-1642) je veliki italijanski fizičar i astronom, koji je otkrio zakone slobodnog padanja tela i kretanja platna. Prvi je zapazio inertnost tela i ukazao na značaj inercije. Galilej je konstruisao termometar i prvi primenio durbin za astronomska posmatranja. Durbinom je otkrio Jupiterove satelite, Sunčeve pege i faze venere. Zastupao je Kopernikov, ili heliocentrični sistem sveta i zbog toga je jedva izbegao kaznu smrti, na koju je Crkvena inkvizicija osuđivala naučnike tog vremena koju su zastupali Kopernikov sistem. Osuđen je na zatočenje u kome je proveo poslednje godine svoga života.
Rođen je u Pizi. Uglavnom je obrazovan u Manastiru Volombroza pored Firence, a na univerzitetu u Pizi studirao je od 1581. do 1585. godine. Ubrzo posle toga, neko vreme je predavao na firentinskoj Akademiji. Na univerzitetu u Pizi je predavao matematiku od 1592. do 1610. Bio je filozof i matematičar kod velikog vojvode od 1610. pa do kraja svog života.
Od Galilejevih naučnih otkrića trebalo bi spomenuti sledeća: izohronizam klatna, 1581; hidrostatičku vagu, 1586; principe dinamike, 1581-91; proporcionalni kompas i termometar, 1597. Iako nije bio pronalazač teleskopa, mnogo je doprineo njegovom usavršavanju, i zato je bio u stanju da opiše planine na Mesecu, Mlečni put kao ogromnu konstelaciju zvezda, Jupiterove satelite, Venerine mene i takozvane Sunčeve pege. Godine 1637. samo nekoliko meseci pre nego što je oslepeo, Galilej je opisao dnevnu libraciju Meseca. Kada je oslepeo, razvio je teoriju o upotrebi klatna u satu.
Međuzavisnost kretanja sile, i nepromenljivost uzročno posledičnih odnosa koja iz toga sledi, uvela je potpuno novu mentalnu perspektivu gledanja na svet. Da su sva tela teška, da je težina kontinuirana sila privlačenja prema centru Zemlje, da bi u vakumu sva tela padala jednakom brzinom, da inercija povlači istrajavanje i u kretanju i u mirovanju, da zvezde i planete nisu manje propadljive od Zemlje, te da treba koristiti pojmove koji su odlučivi – to je bio put ka budućnosti.


Нема коментара:

Постави коментар