Zadaci
BRZINA
1.
Kapetan
je dobio zadatak da za 37 h dostavi teret iz jedne luke u drugu na udaljenosti
684km. Četvrtinu tog rastojanja brod je prešao brzinom 19 km/h . Kolikom
brzinom treba da pređe preostalo rastojanje da bi izvršio zadatak na vreme? Pri
tome na zaustavljanje troši 6h .
2.
Jedan
avion je leteo 2 h ,a drugi 5 h . Drugi avion je preleteo 1500 km više od
prvog. Koliko rastojanje je preleteo svaki avion , ako su im brzine jednake?
3.
Dva
aviona lete istom brzinom. Jedan preleti 2240 km , a drugi 3920km . Drugi avion
je u vazduhu 3 h duže od prvog. Koliko časova je leteo svaki avion?
4.
Marko
šeta ulicom 15 min brzinom 0,6 m/s i sretne Igora. Sa njim stoji i razgovara 10
min. Igor se ponudi da ga poveze na svom novom biciklu i narednih 5 min se voze
brzinom 5,4km/h . Marko se seti da ga kući očekuju na ručku i potrči nazad
brzinom 100 cm/s. a)Koliko je Marko
bio udaljen od kuće u trenutku kad je krenuo nazad? b) Za
koje vreme se marko vratio kući od trenutka kad se rastao od Igora?
v) Koliki je ukupan put koji je on prešao?
g) Nacrtaj grafik Markove brzine . d) Nacrtaj grafik
pređenog puta.
5.
Voz
dužine 20 m kreće se brzinom 54km/h i 15 s pre automobila počne da prelazi most
dužine 750 m . dužina automobila je 5 m , a brzina kojom se kreće 72 km/h . Ko
će prvi preći most?
6.
Put
između dva mesta pešak može da pređe za 6 h, a biciklista za 2 h .Pešak krene
na put u 7h, a biciklista u 9h. Kada će biciklista stići pešaka?
7.
Voz
polazi u 15 h i po redu vožnje stiže u krajnju stanicu u 17h 15min, pri
čemu bi trebao da se kreće brzinom 55km/h. Ovaj voz obično kasni i stiže u 17h
45min. Kolikom brzinom se on stvarno kreće?
SREDNjA BRZINA
1. Tokom prve polovine ukupnog
vremena telo se kretalo brzinom 10 m/s. Odredi brzinu tokom druge polovine
vremena ako je srednja brzina za sve vreme kretanja 12m/s .
2. Prvu trećinu ukupnog puta
od mesta A do mesta B automobil se kretao brzinom 20 m/s , drugu trećinu puta
kretao se brzinom 10 m/s, a preostala 2 km vozio je brzinom 5 m/s . Kolika je
srednja brzina na celom putu?
3. Autobus vozi iz mesta A u
mesto B . Prvih 15 min vozio je brzinom 40 km/h , zatim je 25 km prešao za 30
min, a poslednjih 20 km vozio je brzinom 60 km/h . Odredi srednju brzinu
autobusa : a) na celom putu, b) na
prvoj polovini puta, v) a drugoj polovini puta,
g) za prvu polovinu vremena
d) nacrtaj grafik brzine đ) nacrtaj grafik puta.
4. Na osnovu grafika odredi
srednju brzinu tela za:
a) prva 3 min kretanja
b) prva 2 min kretanja.
5. Prvu četvrtinu puta
telo prelazi stalnom brzinom 30 km/h. Dve trećine preostalog dela puta
prelazi stalnom brzinom 20 km/h . Kolika treba da bude brzina tela na
preostalom delu puta da bi srednja brzina na celom putu bila 20 km/h?
6. Automobil prelazi prvu
četvrtinu puta brzinom v1 =54 km/h, adrugu četvrtinu brzinom v2=72
km/h . Na preostalo delu puta, četvrtinu vremena se kretao brzinom v3=72 km/h ,
a preostale tri četvrtine vremena brzinom v 4=36 km/h . Izračinaj srednju
brzinu na celom putu.
RELATIVNA
BRZINA
1. Automobil stoji na
udaljenosti d1 =200m od kuće. Iza automobila , na udaljenosti
d2=400m od njega , stoji autobus. Automobil
krene ravnomerno pravolinijski ka kući brzinom v1=54km/h . Pola sata posle
njega krene u istom smeru autobus brzinom v2=72km/h .Posle koliko vremena od
polaska automobila će autobus stići automobil, kolike puteve su prešli do tog
vremena i koliko su udaljeni od kuće?
2. Putnik u vozu koji se kreće
brzinom 15 m/s primećuje da mu u susret dolazi drugi voz čija je dužina 210 m ,
koji pored njega prođe za 6 s. Odredi brzinu drugog voza.
3. Putnik sedi u vozu koji se
kreće brzinom 36 km/h . Paralelnim kolosekom u susret dolazi drugi voz brzinom
54 km/h. Dužina drugog voza je 150 m . Koliko dugo će putnik moći da vidi drugi
voz? Koliko bi bilo to vreme da vozovi idu u istom smeru?
4. Automobil je krenuo iz
mesta A u mesto B, a istovremeno kamion iz mesta B u mesto A. Sreli su se posle
3,5 h vožnje. Ako je rastojanje između mesta A i B 462 km ,kolike su njihove
srednje brzine? Srednja brzina automobila je za 12 km/h veća od srednje brzine
kamiona.
5. Biciklista je u 12 sati
krenuo brzinom 10 km/h iz mesta A u mesto B koje je udaljeno 60 km . Iz B se
prema A kretao motociklista brzinom 30 km/h .Sreli su se na polovini puta. U
koliko sati je krenuo motociklista? Na kom rastojanju su bili pu 14 i 16 sati?
6. Iz dva mesta krenuli su ,
jedan drugom u susret, dvojica biciklista u razmaku od pola sata. Jedan se
kretao brzinom 13 km/h , a drugi brzinom 15 km/h . Ako su se sreli na polovini
puta, koliko su udaljena ova dva mesta?
7. Automobilista i biciklista
su krenuli jedan drugom u susret iz dva grada udaljena 180 km. Sreli su se
posle 3 sata. Brzina automobiliste je 4 puta veća nego brzina bicikliste.
Izračunaj njihove brzine i pređene puteve.
8. Iz mesta A ka mestu B
udaljenom 270 km polazi automobil stalnom brzinom 30 km/h . Nakon 60 min iz
mesta B ka mestu A polazi drugi automobil brzinom 50 km/h . Koliko vremena od
polaska automobila iz mesta A je prošlo do susreta? Na kom rastojanju od mesta
A su se sreli?
9. Od B do S ima 703 km . Iz
tih gradova pođu istovremeno dva voza u susret. Pet časova kasnije vozovi su na
rastojanju 208 km . Kojom brzinom je išao voz iz grada B , ako je brzina voza
iz S 47 km/h ?
10. Iz mesta A krene pešak
brzinom 5 km/h . Drugi pešak posle 0,5 h krene iz mesta B njemu u
susret. Rastojanje mesta A i B je 20 km. Ako je brzina drugog pešaka 6 km/h,
posle kog vremena u odnosu na drugog pešaka će rastojanje između njih biti 6,5
km ? Naći vremena kretanja do susreta i pređene puteve. Nacrtati grafik
susreta.
11. Dva tela polaze iz iste
tačke i kreću se duž iste prave stalnim brzinama v1=5 m/s i v2 = 3m/s .
Posle kog vremena će rastojanje između njih iznositi 24 m? ( Zadatak ima dva
rešenja.)
12. Rastojanje 240 m čamac
pređe u oba smera , prvi put po reci, čija je brzina 1m/s, a drugi put po
jezeru. Brzina čamca u odnosu na vodu je u oba slučaja ista i iznosi 5 m/s.
Nađi ukupno vreme kretanja čamca po reci i po jezeru, a zatim nađi odnos tih
vremena.
13. Brod saobraća između
dva pristaništa udaljena 30 km . Kada ide nizvodno , iz jednog pristaništa u
drugo stiže za 1,5 h . U povratku mu treba 3 h .Koliko vremena bi trebalo brodu
da stigne iz prvog pristaništa u drugo: a) kada bi isključio motor, b)
da je umesto reke jezero?
14. Brod A je dugačak
lA=65m , a brod B lB =40m . Ako brodovi plove rekom u istom smeru, brod A
prestiže brod B za t1 =70s . Ako se kreću u susret, njihovo mimoilaženje traje
t2=14s . Odredi brzine brodova po mirnoj vodi, ako njihovi motori u svim
slučajevima rade istom snagom.
SUSRETANjE
I PRETICANjE
1. Put između dva mesta pešak
pređe za 6 sati, a biciklista za 2 sata. Pešak krene na put u 7 sati, a
biciklista u 9 sati. Kada će biciklista stići pešaka?
2. Biciklista i automobilista
su pošli istovremeno iz dva grada udaljena 180km ,jedan drugom u susret. Sreli
su se posle 3 časa. Brzina automobiliste je 4 puta veća od brzine bicikliste.
Izračunati njihove brzine i pređene puteve.
3. Voz polazi tačno u 15 h i
po redu vožnje stiže u krajnju stanicu u 17 h i 15 min, pri čemu bi trebalo
da se kreće brzinom 55 km/h . Obično voz kasni , tako da stiže u 17 h i 45 min.
Kolikom se brzinom voz stvarno kretao?
4. Iz mesta A ka mestu B
udaljenom 270 km polazi automobil i kreće se stalnom brzinom 30 km/h . Nakon
60min iz mesta B polazi drugi automobil ka mestu A stalnom brzinom 50
km/h. Koliko je vremena ( mereno od polaska automobila iz mesta A) proteklo do
susreta? Na kom rastojanju od mesta A će se sresti?
5. Dva tela polaze istovremeno
iz iste tačke i kreću se duž iste prave stanim brzinama v1 = 5 m/s i v2 =
3 m/s . Posle kojeg vremena će rastojanje između njih iznositi 24 m? (
Napomena: zadatak ima dva rešenja)
6. Put od mesta A do B mesta
iznosi 400 km. Istovremeno iz A i B , jedan drugom u susret, krenu dva
automobila i posle 3 sata vožnje do susreta im ostane 10 km . Kolike su im
brzine ako jedan vozi 10 km/h brže od drugog?
RAZLAGANJE SILA
1. U istom pravcu i smeru
deluju 3 sile. Odredi jačine tih sila ako je prva 3 puta jača od druge i za 6 N
jača od treće, a rezultanta ima jačinu 22 N.
2. Na telo deluju 2 sile u
istom pravcu i smeru. Odnos njihovih jačina je F1:
F2 = 5:3. Njihova rezultanta je 12 N. Odredi intenzitete sila . Zadatak rešiti
i za slučaj da sile deluju u suprotnom smeru.
3. Igor i Ivan guraju sanduk.
Marko gura isti sanduk u suprotnom smeru. Marko gura silom 3 puta jačom nego
Ivan, a duplo jačom nego Igor. U kom se smeru kreće sanduk?Kolikom silom treba
da gura Marko da sanduk miruje, ako je sila trenja 15 N ?
4. Na telo deluju 4 kolinearne
sile. Intenziteti prvih triju sila su F1=5N, F2 =4N, F3=6N. Odredi smerove tih
sila i intenzitet sile F4 , tako da rezultujuća sila koja deluje na ovo telo
bude nula. Odredi sva moguća rešenja.
5. Ako na kraj opruge deluje sila
od 3 N , dužina opruge je 14cm . Ako na istu oprugu deluje sila od 6 N , njena
dužina je 16 cm. Kolika je dužina nedeformisane opruge?
6. Kada na oprugu deluje sila
F njena dužina je 17cm . Ako na istu oprugu deluje 3 puta veća sila , njena
dužina je 21cm . Kolika je dužina neopterećene opruge ?
7. Na kraju nedeformisane
opruge deluju 2 sile, pri čemu opruga promeni dužinu za 6 cm . Ako jedna sila
promeni smer, opruga je istegnuta za 3 cm . Koliko je puta jedna sila jača od
druge?
8. U nedeformisanom stanju
opruga je dugačka 20 cm. Ako se na kraj opruge okače dva ista tega , dužina
opruge je 25cm . Kolika će biti dužina opruge ako se na nju stavi samo jedan
takav teg?
9. Dve opruge imaju iste
dužine, ali su napravljene od različitih materijala i zato nisu podjednako
elastične. Ako se na jednu okači teg težine 4 N ona se istegne za 2 cm . Ako se
isti teg obesi na drugu oprugu, ona se istegne za 4 cm . Koliko će se istegnuti
opruge ako se isti teg obesi na obe opruge kao na slici?
10. Na dinamometar se okače
zajedno manji teg mase 50 g i veći teg nepoznate mase. Pri tome je istezanje 2
cm. Onda se njima doda još jedan takav veći teg pa istezanje dinamometra iznosi
3,5cm . Odredi masu većeg tega.
11. Neopterećena opruga ima
dižinu lo . Kada na nju deluje sila F ona ima dužinu 1,5 lo.Kolikom silom treba
delovati da bi dužina opruge bila 3 lo?
12. Pri delovanju sile od 20 N
opruga se istegne za 10 cm .Ukoliko na oprugu deluje sila jačine 30 N , dužina
istegnute opruge iznosi 0,65 m . Odredi početnu dužinu opruge i njeno izduženje
pri delovanju veće sile.
UBRZANJE
1. Brzina tijela se poveća za
15 m/s u toku 5 s. Odredi ubrzanje tijela.
2. Automobil ravnomjeno poveća
svoju brzinu sa 36 km/h na 54 km/h za 10 s. Izračunati ubrzanje automobila.
3. Na kraju druge sekunde ravnomjerno
ubrzanog kretanja brzina tijela je 5 m/s, a na kraju četvrte sekunde ona iznosi
8 m/s. Koliko je ubrzanje tijela?
4. Voz polazi iz stanice i
počinje da se kreće stalnim ubrzanjem 0,4 m/s2. Kolika će biti brzina voza
posle 1 min?
5. Za koje vrijeme će
automobil smanjiti brzinu sa 72 km/h na 18 km/h, ako se kreće
stalnim ubrzanjem 1,5 m/s2?
6. Tijelo polazi iz mirovanja
i kreće se ravnomjeno ubrzano. Na kraju osme sekunde kretanja njegova brzina je
16 m/s. Izračunaj ubrzanje tijela i koliku je brzinu imalo na kraju četvrte
sekunde.
RAVNOMJERNO PROMJENLjIVO
PRAVOLINIJSKO KRETANjE
1. Biciklista sa početnom
brzinom 2 m/s, se spušta niz padinu ubrzanjem 0,4 m/s2. Naći brzinu bicilkiste
u podnožju padine ako je spuštanje trajalo 8 s. Kolika je dužina padine?
2. Brzi voz polazi iz stanice
i kreće se sa stalnim ubrzanjem 0,5 m/s2. Na kom rastojanju od stanice će
voz imati brzinu 36 km/h?
3. Autombil se kreće sa
ubrzanjem 2 m/s2 i za 5 s pređe 125 m. Izračunati njegovu početnu brzinu.
4. Dio staze dužine 100 m
skijaš je prešao za 20 s sa ubrzanjem 0,3 m/s2. Kolika je brzina skijaša na
početku i na kraju staze?
5. Pri brzini 54 km/h voz je
počeo da se kreće ravnomjerno uporeno sa usporenjem 0,4m/s2 . Za koje vrijeme
će se njegova brzina smanjiti 3 puta? Koliki put će preći za to vrijeme?
6. Koliki je zaustavni put
automobila koji pri brzini 72 km/h počinje da koči sa ubrzanjem 0,5 m/s2 ?
7. Teret se podiže dizalicom.
Prve 2 s se kreće sa ubzanjem 0,5 m/s2 , sledećih 11 s ravnomjerno, poslednje 2
s usporeno sa usporenjem 0,5m/s2 . Na koju visinu je podignut teret?
GRAFIČKO
PREDSTAVLjANjE KRETANjA
1. Nacrtati grafike zavisnosti
brzine tela i ubrzanja od vremena ako se telo kreće ravnomerno ubrzano i
pravolinijski. Ubrzanje je 0,5 m/s2, a početna brzina 2 m/s. Grafike nacrtati
za prvih 5 sekundi kretanja.
2. Telo kreće iz mirovanja sa
ubrzanjem 1 m/s2 i ravnomerno ubrzano se kreće 4s. Sledećih 6 s kreće se
stalnom brzinom.
a) Nacrtaj grafik
brzine.
b) Nacrtaj grafik
ubrzanja.
v) Izračunaj ukupni
pređeni put tela.
Na osnovu grafika brzine
nacrtaj grafik ubrzanja i izračunaj srednju brzinu tela.
Na osnovu grafika ubrzanja
nacrtaj grafik brzine ako se zna da je početna brzina tela 8 m/s.
DRUGI
NjUTNOV ZAKON
1. Izračunaj silu koja deluje
na telo mase 1,2 kg i daje mu ubrzanje 4 m/s2 .
2. Na telo mase 20 kg deluje
sila od 130 N. Koliko je ubrzanje kojim se kreće to telo?
3. Ako na telo deluje sila od
50 N i daje mu ubrzanje 2 m/s2, koliko će iznositi ubrzanje tela ako na njega
deluje sila od 30 N?
4. Pod dejstvom sile kolica mase
2 kg dobiju ubrzanje 0,8 m/s2. Koliko će biti ubrzanje kolica ako na njih
spustimo teg mase 500 g pri delovanju iste sile?
5. Najbrža kopnena životinja
je gepard. On za 3 s iz mirovanja dostigne brzinu 113 km/h. Izračunati ukupnu
silu koja je delovala na geparda, ako se zna da je njegova masa 55 kg.
6. Kolika kočiona sila deluje
na voz mase 125 t, ako on uspori s brzine 90 km/h na 72 km/h za 10 s?
7. Kugla za kuglanje ima masu
4,5 kg, a lopta za odbojku 250 g. Ako na njih delujemo istom silom, koliki će
biti odnos ubrzanja lopte i kugle?
Kretanje i sila
1. Dva tela polaze jedno prema
drugom u susret ravnomerno ubrzano iz dveju tačaka koje su udaljene 200 m.
Odrediti relativnu brzinu jednog tela u odnosu na drugo u trenutku
mimoilaženja, ako je ubrzanje prvog tela 3 m/s2, a drugog 1 m/s2.
2. Automobil polazi iz
mirovanja i kreće se 10 s ubrzanjem 1,2 m/s2. Zatim se stalnom brzinom kreće 2
minuta, potom ispred semafora usporava sa ubrzanjem 2 m/s2 do zaustavljanja.
Izračunaj koliki put je prešao automobil.
3. Dva tela istovremeno kreću
jedno drugom u susret. Prvo se kreće ravnomerno ubrzano sa početnom brzinom 5
m/s, a drugo ravnomerno usporeno sa početnom brzinom 15 m/s. Oba tela imaju
ubrzanje 1 m/s2. Rastojanje između njih je 120 m. Izračunati vreme za koje će
se sresti i pređeni put do susreta.
4. Telo se kreće ravnomerno
ubrzano. U toku prva dva susedna vremenska intervala od po 4 s prelazi puteve
24 m i 64 m. Odrediti početnu brzinu i ubrzanje.
5. Pri brzini 8 m/s telo
počinje da usporava sa ubrzanjem 1 m/s2 do zaustavljanja. Koliki put je prešlo
ovo telo u poslednje dve sekunde kretanja?
6. U šestoj sekundi ravnomerno
ubrzanog kretanja sa ubrzanjem 2 m/s2 telo pređe put od 14 m. Odredi početnu
brzinu tog tela.
SLAGANjE SILA
1.
Momak
i devojka voze bicikl sa dva sedišta i guraju pedale u istom smeru. Sile koje
proizvode momak i devojka su 80N i 50N . Kolika je rezultantna sila?
2.
Kolica
u supermarketu se guraju silom od 15N. Ako na njih deluje sila trenja od 10N,
kolika je rezultantna sila koja deluje na kolica?
3.
Kolikom
silom luster težine 200N zateže kabl za koji je zakačen?
4.
Tri
osobe veslaju u istom smeru, prva silom 220N , druga 160N i treća 130N . Kolika
je rezultanta sila koje deluju na čamac?
5.
Tri
sile deluju na telo u istom pravcu. Njihovi intenziteti su: F1= 25 N,
F2= 14 N, F3= 30 N. Sile F1 i F2 su istog smera, a sila F3
ima njima suprotan smer. Odredi rezultantu.
6.
Odredi
rezultantu sila F1= 8 N i F2= 6 N, ako njihovi pravci zaklapaju prav ugao.
Zadatak rešiti računski i grafički.
7.
Tri
sile deluju na telo u istom pravcu. Sile F1 =15N i F2 su istog smera, a
sila F3= 28N ima njima suprotan smer. Odredi intenzitet sile F2 ako je
telo u stanju ravnoteže.
8.
Na
automobil koji se kreće stalnom brzinom 54km/h deluju sila trenja intenziteta
1kN i sila otpora vazduha intenziteta 150N. Odredi intenzitet vučne sile.
MOMENT SILE. POLUGA.
1.
Izračunaj
moment sile čiji je intenzitet 30N a krak 50cm .
2.
Odredu
dužinu ključa koji treba upotrebiti za odvijanje zavrtnja ako je intenzitet
sile 100N a moment sile 3oNm .
3.
Na
klackalici sede Miloš čija je težina 450N i Uroš težine 300N. Miloš
sedi na rastojanju 1m od oslonca. Gde treba da sedne Uroš da bi klackalica bila
u ravnoteži?
4.
Klackalica
je u ravnoteži dok na njoj sede dva dečaka. Jedan je težak 280N ,on na leđima
ima ranac i sedi na rastojanju 1,8m od ose klackalice. Drugi je težak 480N i
sedi na rastojanju 1,2m. Kolika je težina ranca?
5.
Poluga
je dugačka 2m. Oslonac se nalazi na 1/4 njene dužine. Na krajevima poluge vise
tegovi. Ako je težina tega koji je bliže osloncu 50N , odredi težinu drugog
tega.
6.
Poluga
je dugačka 1,8m . Na njenim krajevima deluju sile od 5N i 15N . Gde treba
postaviti oslonac da bi poluga bila u ravnoteži, odnosno koliki su kraci sila?
7.
Na
jednom kraju poluge dužine 1,2m nalazi se teg mase 12kg na rastojanju 30 cm od
oslonca. Kolika je masa tega koji treba okačiti za drugi kraj poluge da bi ona
bila u ravnoteži?
SILA POTISKA.
ARHIMEDOV ZAKON.
1.
Kolika
sila potiska deluje na telo zapremine 2 litra koje je potopljeno u vodu?
2.
Kolika
sila potiska deluje na kocku ivice 6 koja je potopljena u vodu?
3.
Kolika je zapremina tela na koje kada se
potopi u naftu deluje sila potiska od 80N?
4.
Težina
nekog tela u vazduhu iznosi 12N, a kada se potopi u vodu 10N. Kolika sila
potiska deluje na telo u vodi. Kolika je masa, zapremina i gustina tog tela?
5.
Kolika je zapremina tela koje je u vodi lakše
za 1N nego u vazduhu?
6.
Predmet
od mesinga je u vazduhu težak 5N. Kada se potopi u nepoznatu tečnost imaće
težinu 4,5N. Odredi gustinu te tečnosti. ( Gustina mesinga je 8500kg/m3)
MEHANIČKI RAD
1.
Koliki
rad izvrši sila intenziteta 50N na putu dužine 4m ?
2.
Koliki
je intenzitet sile koja izvrši rad od 0,48kJ na putu od 8m ?
3.
Pri
premeštanju tela izvršen je rad od 4m i upotrebnjena sila od 40N . Izračunaj
pređeni put.
4.
Koliki
rad izvrši sila teže kad telo mase 0,8kg slobodno pada 3s ?
5.
Sila
ravnomerno pomera teret mase 80kg po horizontalnom putu dužine 12m.
a) Koliki rad izvrši sila ako je koeficijent trenja 0,25?
b) Koliki rad se izvrši da bi se isti teret podigao na 12m
visine?
MEHANIČKA ENERGIJA
1. Odredi potencijalnu
energiju tegle sa džemom mase 1kg koja se nalazi na polici visokoj 2m .
2. Na kojoj visini na
gradilištu se nalazi džak sa cementom mase 50kg ako je njegova potencijalna
energija 2,5kJ ?
3. Telo mase 35kg uzdignuto je
2m iznad tla. Na koji visinu treba podići telo mase 14kg da bi njihove
potencijalne energije bile iste?
4. Koliku potencijalnu
energiju ima kocka od drveta ivice 10cm ako se nalazi na visini 3m ? Gustina
drveta je 800kg/m3 .
5. Koliku kinetičku energiju
poseduje telo mase 400g kada se kreće brzinom 8m/s?
6. Telo se kreće brzinom 6m/s
. Kolika je njegova masa ako raspolaže kinetičkom energijom od 9J ?
7. Vozilo mase 2 tone prešlo
je ravnomernim kretanjem 1,2km za 1min. Kolika je njegova kinetička energija?
Kolika je kinetička energija tog vozila ako se kreće stalnom brzinom 36km/h?
ZAKON ODRŽANjA MEHANIČKE ENERGIJE.
RAD KAO PROMENA ENERGIJE.
1. Automobil mase 1300kg kreće
se brzinom 64,8km/h. Dodavanjem gasa njegova brzina se poveća na
72km/h. Koliki rad je pri tome izvršila vučna sila motora?
2. Puščano zrno mase 10g pri
brzini 500m/s pogodilo je i probilo dasku debljine 10cm. pri izlasku iz daske
brzina zrna je 300m/s. a) Koliki rad je izvršen?
b) Kolika je sila otpora daske?
3. Telo mase 3kg pada sa
visine 5m. Kolika je njegova kinetička energija pri udaru o tle?
4. Telo mase 200g pada sa
visine 8m. Kolika je kinetička energija ovog tela na visini 2m?
5. Sa terase visoke 5m telo
mase 100g bačeno je na gore brzinom 40m/s.
a) Kolika je potencijalna energija tog
tela u najvišoj tački putanje?
b) Na kojoj visini iznad tla se tada nalazi
telo?
Koje je resenje drugog zadatka srednja brzina?
ОдговориИзбриши